Kategorija: ISO sistemi upravljanja / Značaj i tržište
| Uvod
Sistem upravljanja okolišem brine o državi često i više nego što o okolišu brine država.
Sistem upravljanja energijom često brine o energiji više nego što o energiji brine država.
Itd.
A da li država, kao aparat, kao sistem, dovoljno koristi ono što ISO sistemi upravljanja nude?
Nedovoljno
Gdje bi bio npr. Balkan da dosljedno koristi ISO 9001?
Odgovor ovdje nije potreban,
dovoljno je i samo ovo pitanje.
| Koji standardi državi mogu biti najkorisniji?
💡 Najčešće:
- ISO 9001 – upravljanje kvalitetom
- ISO 27001 – sigurnost informacija
- ISO 45001 – zdravlje i sigurnost zaposlenih
- ISO 14001 – upravljanje okolišem
- ISO 50001 – upravljanje energijom
Primjenjivi su na mnoge upravne nivoe i institucije – bez izuzetka.
A eventualni ISO standard „Sistem upravljanja u državnim institucijama“?
Ali takvog još nema.
| Specifični problemi u praksi
Ako je sistem upravljanja u firmi „stvar“ direktora, jer on sistem uspostavlja, nadzire, koristi i za njega je odgovoran, da li je onda sistem upravljanja npr. gradom „stvar“ gradonačelnika?
Šta je onda sa gradskim upravnim organima?
Da – javni sektor ima svoje „posebnosti“:
- Miješaju se demokratski i upravljački principi
- Upravljanje javnim institucijama razlikuje se od upravljanja firmama
- Promjene vlasti prekidaju započete ili uspostavljene sisteme rada.
- Odgovornost je „razvučena“.
Ali, kod principijelnih i jasnih sistema rada, nikakve posebnosti ne smiju imati prevagu.
Svugdje mora biti jasno:
- Kako sistem radi
- Ko je za šta nadležan i odgovoran
- Kako se provodi unutrašnja kontrola
- Kako se mjere rezultati
- itd
Ako nije tako – imamo haos.
| Zaključak
ISO standardi u državnim institucijama imaju smisla samo ako se žive u praksi.
Ako služe da se zadovolji forma – šteta je veća nego korist.
Ako se koriste kao alat za uređenje rada – razlika je vidljiva i zaposlenima i građanima.
U državnim institucijama
odgovorno upravljanje nema alternativu.
ISO ima kapacitet da tu jako pomogne..
